Rezanci se mogu napraviti od cjelovitih žitarica ili rafiniranih žitarica, ali s nutricionističke perspektive općenito se klasificiraju kao varijanta cjelovitih žitarica, prvenstveno ovisno o korištenim sirovinama.

S jedne strane, ako su rezanci napravljeni od cjelovitih žitarica poput ječma, prirodno su klasificirani kao cjelovite žitarice. Ovi rezanci zadržavaju više dijetalnih vlakana i drugih hranjivih tvari, au usporedbi s rafiniranim žitaricama, pogodniji su za poticanje crijevnog motiliteta i održavanje stabilne razine šećera u krvi.

S druge strane, ako su rezanci napravljeni od rafiniranog brašna kao što je pšenično brašno, veća je vjerojatnost da će biti klasificirani kao rafinirana žitarica. Ovi rezanci imaju delikatnu teksturu i lako se probavljaju i apsorbiraju, ali neke hranjive tvari, poput dijetalnih vlakana i vitamina, mogu se izgubiti tijekom obrade.

Međutim, iz šire nutricionističke perspektive, čak i ako su rezanci napravljeni od rafiniranih žitarica poput pšeničnog brašna, njihov oblik i metode kuhanja (kao što je kuhanje) rezultiraju relativno sporijom brzinom probave i apsorpcije, a još uvijek sadrže nešto dijetalnih vlakana. Stoga se mogu smatrati i varijantom cjelovitih žitarica. U usporedbi s tradicionalnim rafiniranim žitaricama (kao što su bijela riža i bijelo brašno), imaju veću nutritivnu vrijednost.

Nadalje, vrijedi napomenuti da dok se riža općenito smatra rafiniranom žitaricom, u nekim regijama ili posebnim prehrambenim kulturama neprerađena riža se također smatra cjelovitom žitaricom. Ovo dodatno pokazuje da razlika između cjelovitih i rafiniranih žitarica nije apsolutna, već varira ovisno o sirovinama i metodama prerade.

Zaključno, hoće li se rezanci smatrati cjelovitim ili rafiniranim žitaricama ovisi o njihovim sirovinama i metodama obrade. Iz prehrambene perspektive, rezanci se obično smatraju varijantom cjelovitih žitarica, ali to se mora odrediti na temelju specifičnih sastojaka korištenih u njihovoj proizvodnji.